Napokon smo otkrili koliko Hrvati troše na putovanjima

Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima iznosili su 9,9 milijardi kuna, od čega 4,2 milijarde kuna (43,0 posto) u Hrvatskoj, a 5,6 milijardi (57,0 posto) u inozemstvu. Prosječni troškovi po putovanju iznosili su 1 482 kune. S obzirom na duljinu putovanja 3,3 milijarde kuna (33,2 posto) potrošeno je na kraćim, a 6,6 milijardi kuna (66,8 posto) na duljim putovanjima. Na kraćim putovanjima u prosjeku su se izdvajale 842 kune, a na duljim 2 386 kuna.
Na privatna višednevna putovanja u 2014. nije putovalo 1,9 milijuna ili 51,0 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešći razlozi neodlaska na privatna višednevna putovanja (mogućnost više odgovora) bili su: nedostatak financijskih sredstava (67,2 posto), zdravstveni razlozi (16,9 posto), ne vole putovati i nedostatak slobodnog vremena zbog obiteljskih obveza (12,9 posto) te nedostatak slobodnog vremena zbog poslovnih obveza (9,1 posto).
U 2014. na barem jednom poslovnom višednevnom putovanju bilo je 371 tisuću stanovnika ili 10,2 posto stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvareno 1,5 milijuna poslovnih putovanja, od čega je 787 tisuća putovanja (51,6 posto) bilo u Hrvatskoj, a 737 tisuća (48,4 posto) u inozemstvo. U inozemstvo se najviše putovalo u Njemačku (20,8 posto putovanja), Italiju (10,4 posto), Sloveniju (8,2 posto), Bosnu i Hercegovinu (7,1 posto) i Austriju (6,8 posto). S obzirom na duljinu putovanja 1,1 milijun putovanja (71,1 posto) bilo je kraće, a 440 tisuća (28,9 posto) dulje.
U 2014. stanovništvo Hrvatske u dobi od 15 iIi više godina ostvarilo je 13,0 milijuna jednodnevnih putovanja, od čega je 11,3 milijuna (87,2 posto) bilo privatnih,
a 1,7 milijuna (12,8 posto) poslovnih, zaključuje se u priopćenju DZS-a prodaja stanova

Od 130 škverskih stanova država u 15 godina prodala tri

Bivše stanove 3. maja, u kojima i danas žive škverski radnici, nudili su im za 800 eura po kvadratu.
Dok prati kako teku procesi restrukturiranja brodogradilišta nakon privatizacije, sama država i dalje muku muči s repovima koji su joj ostali od škverova stanovi Karlovac

"Isprepletena" proglašena svjetskom zgradom godine

Stambena zgrada "The Interlace" je horizontalni grad s 31 stambenim blokom od kojih svaki ima 6 katova i dug je 70 metara
Na ovogodišnjem Svjetskom festivalu arhitekture (World Architecture Festival) u Singapuru zgradom 2015. godine proglašena je "Isprepletena" (The Interlace).
Ovaj ambiciozni stambeni kompleks od 170.000 četvornih metara izgrađen je 2013. u južnom dijelu Singapura. Čini ga 31 stambeni blok, a svaki od njih ima šest katova i dug je 70 metara. Postavljeni su ukoso, a na vrhu imaju vrt. Zajedno čine horizontalni grad gdje se isprepliću prostor i vegetacija. Takav dizajn smatra se radikalnim odmakom od izoliranih tornjeva koji su tipični za stanovanje u Singapuru. Zgrada je djelo arhitektonskih tvrtki Office of Metropolitan Architecture (OMA) i Büro Ole Scheeren.
Naša je ideja bila osmisliti nešto što je više od okomitog sela, a ne toliko zgrada za stanovanje,
istaknuo je Eric Chang, partner u Büro Ole Scheeren stanovi Zadar

U Srbiji 101.383 stambenih kredita

BEOGRAD - Građani Srbije su krajem oktobra 2015. imali uzetih 101.383 stambenih kredita, od čega je oko jedne petine indeksirano u švajcarskim francima, objavilo je Udruženje banaka Srbije (UBS). Generalni sektrear tog udruženja Veroljub Dugalić je precizirao da je 19.003 podignuta stambena kredita indeksirano u francima, dok su preostali indeksirani u evrima.
On je rekao i da su banke koje imaju najviše kredita u francima uključene u radnu grupu koja je formirana u Ministarstvu finansija kako bi bio rešen problem stambenih kredita u francima, ali je napomenu da UBS nije uključen u njen rad, tako da nije u mogućnosti da kaže nešto odredjenije.
Dugalić je podsetio da je ekspanzija podizanja stambenih kredita počela 2006. godine.
"Sećamo se 2007. kada je rast kredita bio 53 procenta, što iz ove perseptive deluje gotovo nestvarno",
dodao je genralni sekretar UBS-a Veroljub Dugalić.
Pema podacima UBS-a, krajem 2006. godine u Srbiji je bilo podignuto 25.184 stambena kredita, sledeće godine njihov broj je porasto na 35.957, krajem 2008. bilo ih je 49.367, a krajem 2010. gradjani Srbije su bili zaduženi sa 75.730 stambenih kredita.
Njihov broj je krajem 2011. porastao na 85.676, krajem naredne godine bilo je podignuta ukupno 92.825 stamenih kredita, krajem 2013. je dostigao 94.013, da bi preko porasta na 98.656 krajem prošle godine,
u oktobru ove dostigao broj od 101.383 odorenih stambenih kredita nekretnine Trešnjevka Zagreb

Gdje su skuplje kuće, a gdje stanovi?

Tijekom listopada u kontinentalnim područjima cijene kuća bile su niže no cijene stanova, dok su stanovi u prosjeku bili skuplji tek u pojedinim gradovima na moru.
U Opatiji se za kvadrat kuće tražilo 496 eura manje nego za kvadrat stana. U Osijeku je ta razlika iznosila 355 eura, u Varaždinu 327 eura, a u Zagrebu 270 eura.
Dubrovnik, Split, Pula, Poreč, Senj gradovi su u kojima su tijekom listopada oglašavane cijene kuća bile više no cijene stanova. Najveća je razlika pritom zabilježena u Dubrovniku gdje je prosječna cijena kvadrata kuće bile 583 eura viša no cijena kvadrata stana.
Najmanja razlika u cijenama ovih vrsta nekretnina je zabilježena u Senju gdje je iznosila tek 2 eura po metru kvadratnom nekretnine Zagreb

Pad broja izdanih dozvola za zgrade

ZAGREB - U rujnu je izdano 589 građevinskih dozvola u kojima je predviđena vrijednost radova iznosila 1,7 milijardi kuna. Broj ukupno izdanih dozvola manji je 0,5 % nego u rujnu prošle godine, pri čemu je broj dozvola za zgrade smanjen za 7,6 %, dok je za ostale građevine porastao za 46,2 %. Riječ je o nastavku tendencije koju karakterizira međugodišnji pad broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade (kontinuirano prisutan od rujna prošle godine) uz rast izdanih dozvola za ostale građevine (u posljednjih sedam mjeseci s izuzetkom kolovoza). Istodobno kretanje predviđene vrijednosti radova ima obrnute strukturne karakteristike: na godišnjoj razini raste vrijednost predviđenih radova na zgradama (kontinuirano od veljače ove godine), a pada vrijednost radova na ostalim građevinama (u posljednjih deset mjeseci s izuzetkom ožujka ove godine). Navedena kretanja sugeriraju da se pri smanjenim mogućnostima investiranja javnog sektora i većoj dostupnosti sredstava iz europskih strukturnih fondova planira gradnja većeg broja infrastrukturnih objekata, ali manje predviđene vrijednosti radova. Odnosno, pri suzdržanoj investicijskoj aktivnosti države na velikim projektima raste broj manjih projekata na lokalnoj razini.
U takvim su okolnostima kumulativni rezultati za prvih devet mjeseci ove godine i dalje nepovoljni: broj izdanih građevinskih dozvola smanjen je za 6,6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je predviđena vrijednost radova niža za 7,3 %. Pritom je udio vrijednosti predviđenih radova na ostalim građevinama u ukupnim radovima smanjen s 51,4 % u prvih devet mjeseci prošle godine na 32,8 % u prvih devet mjeseci ove godine, kao rezultat smanjenja investicija na infrastrukturnim objektima.
- Pad broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prvih devet mjeseci ove godine upućuje na ograničenu mogućnost oporavka
građevinske aktivnosti. Uz nisku investicijsku aktivnost privatnog sektora i nastavak negativnih tendencija u stanogradnji, posebno se osjeća izostanak
investicijske aktivnosti javnog sektora, kKomentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića stanovi prodaja Sućidar

DUUDI traži investitore za projekt Muzil

Prema prostornim planovima stvorene su pretpostavke za realizaciju turističkog smještaja od oko 2.270 postelja
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio je javni poziv investitorima zainteresiranim za realizaciju razvojnog projekta na poluotoku Muzil kod Pule da do 6. prosinca dostave iskaze interesa.
Projekt bi se trebao realizirati osnivanjem prava građenja ili prava služnosti na rok od 99 godina te koncesijom, ovisno radi li se o čestici na kojoj je predviđena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija, ili nije predviđena, ili je riječ o pomorskom dobru.
Na Muzilu su prema prostornim planovima stvorene pretpostavke za realizaciju turističkog smještaja od oko 2.270 postelja, građevina javne i društvene
te poslovne namjene, plažnog kompleksa, golf igrališta s 18 rupa, luke otvorene za javni promet (s 380 vezova), javnih garaža,
kulturnog kongresnog centra te drugih sadržaja mješovite namjene, uključujući i mogućnost stanovanja.
Poluotok Muzil nekadašnji je vojno regrutni centar u Puli koji se prostire na oko 170 hektara zemljišta na najzapadnijem dijelu pulskog zaljeva i čini središnji dio pulske rivijere.
Koncept planiranog razvoja je radi što manje devastacije prostora, a što veće uporabe postojećih graditeljskih resursa, razrađen tako da se planirani sadržaji fokusiraju oko postojećih povijesnih objekata čime je među ostalim osigurana i mogućnost naknadnog planiranja preostalog slobodnog prostora prema potrebama razvoja, navodi se u javnom pozivu.
U skladu s tim formirane su zone oko kojih se grupiraju novi sadržaji. Tu je Zona Maria Luisa, osim utvrde Maria Luisa u kojoj će se osnivati Vojno-pomorski muzej i za koju će se naknadno utvrditi građevna čestica u suradnji s Ministarstvom kulture, Upravom za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskim odjelom Pula, zatim zone Dolina suza, Utvrda Muzil, Fižela, Mali Plato i Smokvica.
Na poluotoku se nalazi veći broj građevina čija se povijesna vrijednost kreće od izuzetno vrijednih - utvrda, baterija i ostalih pratećih građevina (pojedinačno i kao dio sustava "Pomorske utvrde Pula“) do manje vrijednih ili onih bez ikakve povijesne vrijednosti koje je moguće i ukloniti. Pritom se njihova graditeljska vrijednost kreće od izvrsnog do ruševnog stanja.
Unutar lokaliteta nalaze se građevine i prostori kojima je utvrđen status kulturnog dobra, kao i one s upisom preventivne zaštite. Također, arheološkim izvidom terena utvrđeno je postojanje više arheoloških lokaliteta te odgovarajuće mjere zaštite koje podrazumijevaju
i potrebu detaljnih arheoloških istraživanja immobiliari Croazia

PRIMJETAN BLAGI OPORAVAK NA DOMAĆEM TRŽIŠTU NEKRETNINA

Prema Indeksu cijena nekretnina kojeg izrađuje Centar Nekretnina, tražene cijene nekretnina na mjesečnoj razini rastu za 0,2%, dok su na godišnjoj razini više 3,8%. U 2006. godini cijene nekretnina na Jadranu, uz povremena kolebanja, prate rast cijena nekretnina u Zagrebu. Međutim, već početkom 2007. godine cijene nekretnina na Jadranu pokazuju brži rast u odnosu na one u Zagrebu. Sredinom 2008. cijene i na Jadranu i u Zagrebu su se ustabilile, i njihova razlika se više ne povećava…
Od 2011. godine razlika u indeksima se ponovno povećava i od onda se razlika nije ustabilila, iako općenito kretanja cijena nekretnina u Zagrebu prate cijene nekretnina na Jadranu. Ovaj mjesec tražene cijene nekretnina i na Jadranu i u Zagrebu rastu u odnosu na prethodni mjesec, ali u Zagrebu rastu više.
Cijene nekretnina na zagrebačkom tržištu u listopadu 2015. u odnosu na rujan više su za 0,4%. Na godišnjoj razini tražene cijene nekretnina u Zagrebu i okolici više su za 4,9% u odnosu na listopad 2014. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u listopadu iznosila je 1.604 eura/m2, što je isto kao i u rujnu te 2,3% više u odnosu na listopad 2014. godine.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, tražene cijene stanova u Zagrebu su rasle u većini gradskih četvrti. Najveći porast zabilježile
su cijene na Gornjem Gradu – Medveščaku, (3,8%) te u centru (3,1%). Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak,
s prosječnom cijenom od 2.113 eura/m2, a slijede ih stanovi u gradskoj četvrti Centar s prosječnom cijenom od 2.011 eura/m2.
Najniže cijene stanova i dalje su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u listopadu iznosi 1.103 eura/m2 stanovi Vrbani

Razvoj golf dobio lokacijsku dozvolu za Srđ

DUBROVNIK - Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo je 12. listopada lokacijsku dozvolu Razvoj golfu za Srđ.
Rješenje je postalo izvršno 23. listopada, protiv njega se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu.
Iz lokacijske dozvole koja se može pronaći na stranici Ministarstva stoji kako je strankama u postupku bio omogućen uvid u spis predmeta 28.9.2015.
te kako se "stranke u postupku nisu odazvale niti se očitovale u zakonskom roku".
Nije li pomalo čudno da se nitko iz Grada Dubrovnika nije pojavio u Zagrebu na uvidu, a riječ je o projektu koji se nosi kao strateški i kojemu se godinama posve otvoreno podilazi na različite načine. Pa, ako je već sve jasno,
ipak bi valjala postojati odgovornost prema građanima stanovi