Poslovni prostor u Dubrovniku površine 3687 četvornih metara procijenjene vrijednosti 105 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Vukovarskoj ulici 17 u Dubrovniku. Dražba za ovu nekretninu održat će se 28. listopada u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Starčevićeva 23, soba broj 17/1. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Iznos osiguranja uplaćuje se na račun Općinskog suda u Dubrovniku, broj 23900011300000120 pozivom na broj 01 149, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu, prije nego što Sud pristupi prodaji. Nekretnina se može razgledati svaki radni dan. Prethodno je potrebno obratiti se ovom sudu sa zahtjevom za razgledavanje radi osiguranja razgledavanja putem sudskog ovršitelja. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.
Kuća u Samoboru, procijenjene vrijednosti 83 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, zgradu i dvorište, površine 618 četvornih metara u Samoboru. Dražba za ovu nekretninu održat će se 28. rujna u 15.15 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica broj 12/11. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (fizičke i pravne) koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru 23900011300000074, pozivom na broj 04 19-111510-82180, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi.
Zgrada i zemljište u Metkoviću, procijenjene vrijednosti 33 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, dvorište i neplodno tlo ukupne površine 9991 četvorni metar. Treća usmena javna dražba održat će se 30. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Starčevićeva 23, sudnica 2. Kupac je dužan položiti kupovinu u roku od 15 dana od primitka rješenja o dosudi. Sve poreze, pristojbe i druge troškove snosi kupac po dospjelosti. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja Pere Vićana na broj mobilnog telefona 099/2000 444,od 9 do 13 sati svaki radni dan. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine koja se plaća na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 23900011300000525 kod Hrvatske poštanske banke do 28. rujna.
Industrijska nekretnina u Bilicama pokraj Šibenika procijenjene vrijednosti 24,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja upravnu zgradu, proizvodni pogon, skladište, portirnicu i zemljište ukupne površine 26.393 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem 1. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81/11., u sobi broj 212. Sve zainteresirane osobe mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom, Stjepana Radića 6/II., uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene za nekretnine i za pokretnine za koje se natječu, te o tome treba predočiti potvrdu Sudu ili stečajnom sucu priložiti bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja. Jamčevina se uplaćuje na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Šibeniku, koji se vodi kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, broj 23900011300000865 s pozivom na broj 02-1-9-02. s naznakom uplata jamčevine za javnu dražbu. Jamčevina se mora uplatiti do 28. rujna.
Poslovni prostor u Osijeku, procijenjene vrijednosti 21,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu (izložbeno-prodajni salon) i dvorište u Mandićevoj ulici, ukupne površine 729 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Osijeku 27. rujna u 11 sati. Nekretninu je moguće razgledati svaki radni dan od 9 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2419 240. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku.
Izvor/autor Privredni vjesnik/PressCut
srijeda, 29. rujna 2010.
ponedjeljak, 27. rujna 2010.
U planu tek 60-ak stanova
Jučer je u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u Zagrebu prezentirano projektno rješenje za sve stanove iz Programa poticane stanogradnje (POS) koji bi se trebali graditi širom Hrvatske, a među njima su i oni u Puli. Pulski projekt izlaže Arhingtrade, zagrebačka firma koja je kao izrađivač posao dobila na javnom natječaju među dvadesetak ponuditelja.
Koordinacija za POS-ove projekte organizira se povremeno i upravo jučer su se sastali da bi pregledali ta rješenja. Tako ćemo znati kakav je stav APN-a o pulskom projektu, zadovoljava li ili ne, odnosno njihove eventualne primjedbe zbog kojih bi morao na doradu. S druge strane, u Gradu Puli smatraju da bi trebalo više prostora predvidjeti za zelene površine, a da bi parkirališni prostor trebalo riješiti podzemnim etažama te da se cijeli taj prostor treba kvalitetnije oplemeniti, pojašnjava pročelnik za komunalni sustav Damir Prhat. Dodaje da je u planu izgradnja dviju stambenih jedinica, a iako se u početku govorilo o stotinjak stanova, zbog stanja na tržištu nekretnina i drugačijih kreditnih uvjeta, APN je vrlo oprezan po pitanju tog broja.
Cijene na tržištu nekretnina su pale, a s druge strane kreditni uvjeti su se izmijenili te je pitanje kreditne sposobnosti potencijalnih kupaca koji su na listi prvenstva. Stoga je ovim projektnim rješenjem predviđeno nekih 60ak stanova. U svakom slučaju, to će rješenje, kada bude usvojeno, biti prezentirano onima na listi i javnosti, ali je to obveza APN-a, ističe Prhat.
Stanovi iz POS-ovog programa grade se isključivo za prodaju građanima s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno stambeno pita-nje. Na javnom natječaju bilo je zaprimljeno 306 zahtjeva, a na konačnoj se listi našlo njih 270. Pretpostavlja se da će cijena četvornog metra stana iznositi između 900 i 950 eura.
Zemljište na kojem će se graditi ti stanovi nalazi se u Sijani, na površini od četiri tisuće četvornih metara -između Valturske, Ulice Jurja Žakna i robne kuće - i u gradskom je vlasništvu. Grad će, osim zemljišta, osigurati komunalnu infrastrukturu i priključke za nove objekte. Ukoliko sve bude teklo prema planu, useljavanje je planirano do polovice 2012. godine.
Izvor/autor: Glas Istre/PressCut
Koordinacija za POS-ove projekte organizira se povremeno i upravo jučer su se sastali da bi pregledali ta rješenja. Tako ćemo znati kakav je stav APN-a o pulskom projektu, zadovoljava li ili ne, odnosno njihove eventualne primjedbe zbog kojih bi morao na doradu. S druge strane, u Gradu Puli smatraju da bi trebalo više prostora predvidjeti za zelene površine, a da bi parkirališni prostor trebalo riješiti podzemnim etažama te da se cijeli taj prostor treba kvalitetnije oplemeniti, pojašnjava pročelnik za komunalni sustav Damir Prhat. Dodaje da je u planu izgradnja dviju stambenih jedinica, a iako se u početku govorilo o stotinjak stanova, zbog stanja na tržištu nekretnina i drugačijih kreditnih uvjeta, APN je vrlo oprezan po pitanju tog broja.
Cijene na tržištu nekretnina su pale, a s druge strane kreditni uvjeti su se izmijenili te je pitanje kreditne sposobnosti potencijalnih kupaca koji su na listi prvenstva. Stoga je ovim projektnim rješenjem predviđeno nekih 60ak stanova. U svakom slučaju, to će rješenje, kada bude usvojeno, biti prezentirano onima na listi i javnosti, ali je to obveza APN-a, ističe Prhat.
Stanovi iz POS-ovog programa grade se isključivo za prodaju građanima s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno stambeno pita-nje. Na javnom natječaju bilo je zaprimljeno 306 zahtjeva, a na konačnoj se listi našlo njih 270. Pretpostavlja se da će cijena četvornog metra stana iznositi između 900 i 950 eura.
Zemljište na kojem će se graditi ti stanovi nalazi se u Sijani, na površini od četiri tisuće četvornih metara -između Valturske, Ulice Jurja Žakna i robne kuće - i u gradskom je vlasništvu. Grad će, osim zemljišta, osigurati komunalnu infrastrukturu i priključke za nove objekte. Ukoliko sve bude teklo prema planu, useljavanje je planirano do polovice 2012. godine.
Izvor/autor: Glas Istre/PressCut
srijeda, 22. rujna 2010.
Dvosoban stan je bolje unajmljivati
Onaj tko kreditom banke kupi dvosoban stan od 65 četvornih metara u Puli, platit će, prema sadašnjim cijenama, na razdoblje od 30 godina jednako koliko i onaj tko je podstanar. Odnosno, jednak je trošak najma koji se plaća najmodavcu i trošak kamata koji se plaća banci za stan koji je plaćen 1.420 eura po četvornom metru.
U tu cijenu uračunat je kompletan namještaj i centralno grijanje. Dakle, razlika je više nego konzistentna za najmoprimca, jer ne mora plaćati glavnicu banci, a taj novac može potrošiti za kvalitetnije življenje ili ukamaćivanjem te razlike može kupiti više od jednog stana nakon 30 godina štednje. To je jednostavna računica koja ukazuje na to da se više isplati biti podstanar nego vlasnik stana s teretom otplate kredita banci na rok od 30 godina.
Pri toj analizi koristili smo se godišnjom kamatom od šest posto što je, prema podacima HNB-a, prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj u proteklih devet godina. S druge strane, uzeli smo sadašnju cijenu najma od 300 eura mjesečno za sličan opremljen stan s instaliranim i funkcionalnim centralnim grijanjem na gradski plin. Dakle, svi oni koji potroše više od 1.420 eura za dvosoban stan u Puli (s uračunatim namještajem i centralnim grijanjem) na koncu će platiti daleko više od 300 eura mjesečno na trošak kamata na razdoblje od 30 godina.
Njima je definitivno isplativije unajmiti nego kupiti stan. No, je li isplativije od najma kupiti stan po cijeni od 1.320 eura po metru? U tom slučaju mjesečna obveza za kamate iznosi 278 eura, a to je 22 eura manje nego najam koji iznosi 300 eura. Jednostavna matematička računica kaže da je u tom potonjem slučaju isplativije kupiti nego unajmiti stan. Je li u stvarnosti to baš tako, svatko mora izračunati prema svojim mogućnostima jer pored tih 278 eura kamata mora 30 godina plaćati još 236 eura glavnice mjesečno. Dakle, ukupno 514 eura. Takva rata danas je realnost u Hrvatskoj za one koji plaćaju kredit na 30 godina.
U ovoj analizi nismo uzeli u obzir računice s otplatom kredita na 20 i manje godina jer bi u tom slučaju mjesečna rata kredita rasla za 100 i više eura. U slučaju prosječnog građanina to znači da bi čitavu plaću izdvajao za kredit. No, niti jedna banka to neće prihvatiti koliko god jamaca taj dužnik ponudio. Analizirali smo i kako je bilo prije krize kad su cijene stanova i najma bile veće nego sada.
Prema našem izračunu, prije dvije-tri godine točka jednakosti na stanu od 65 četvornih metara iznosila je 1.660 eura po četvornom metru (s uračunatim namještajem i centralnim grijanjem) jer je tada cijena najma sličnog stana iznosila 350 eura mjesečno. Dakle, pad najma od 50 eura mjesečno koji se u međuvremenu dogodio spustio je isplativost cijene kupnje za čak 240 eura po četvornom metru. Istu kalkulaciju smo napravili i s manjim, jednosobnim stanom od 35 četvornih metara.
Točka jednakosti sadašnjeg mjesečnog najma od 250 eura nalazi se u mjesečnoj kamati koja se plati kroz 30 godina u slučaju kupnje stana po cijeni od 2.200 eura. Kako je trenutna ponuda tih stanova ispod 2.000 eura (s uključenim namještajem i centralnim grijanjem) ispada da je u slučaju manjih stanova isplativija kupnja nego najam.
Kako je bilo prije krize? Točka jednakosti bila je pri 2.640 eura po četvornom metru dok je mjesečni najam iznosio 300 eura. Dakle, i u ovom je slučaju pad najma od 50 eura prouzročio velik pad isplativosti kupnje nekretnine i to za čak 440 eura. Dođe li zbog krize do daljnjeg urušavanja standarda građana moguće je očekivati nastavak pada cijene najma, a to će ponovno staviti na kušnju one koji se premišljaju je li vrijeme da život u tuđem stanu zamjene za vlastiti dom koji će postati njihov tek kad plate zadnju ratu kredita banci. Pogledajte stranicu sa stanovima: prodaja stanova.
Izvor: limun.hr
U tu cijenu uračunat je kompletan namještaj i centralno grijanje. Dakle, razlika je više nego konzistentna za najmoprimca, jer ne mora plaćati glavnicu banci, a taj novac može potrošiti za kvalitetnije življenje ili ukamaćivanjem te razlike može kupiti više od jednog stana nakon 30 godina štednje. To je jednostavna računica koja ukazuje na to da se više isplati biti podstanar nego vlasnik stana s teretom otplate kredita banci na rok od 30 godina.
Pri toj analizi koristili smo se godišnjom kamatom od šest posto što je, prema podacima HNB-a, prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj u proteklih devet godina. S druge strane, uzeli smo sadašnju cijenu najma od 300 eura mjesečno za sličan opremljen stan s instaliranim i funkcionalnim centralnim grijanjem na gradski plin. Dakle, svi oni koji potroše više od 1.420 eura za dvosoban stan u Puli (s uračunatim namještajem i centralnim grijanjem) na koncu će platiti daleko više od 300 eura mjesečno na trošak kamata na razdoblje od 30 godina.
Njima je definitivno isplativije unajmiti nego kupiti stan. No, je li isplativije od najma kupiti stan po cijeni od 1.320 eura po metru? U tom slučaju mjesečna obveza za kamate iznosi 278 eura, a to je 22 eura manje nego najam koji iznosi 300 eura. Jednostavna matematička računica kaže da je u tom potonjem slučaju isplativije kupiti nego unajmiti stan. Je li u stvarnosti to baš tako, svatko mora izračunati prema svojim mogućnostima jer pored tih 278 eura kamata mora 30 godina plaćati još 236 eura glavnice mjesečno. Dakle, ukupno 514 eura. Takva rata danas je realnost u Hrvatskoj za one koji plaćaju kredit na 30 godina.
U ovoj analizi nismo uzeli u obzir računice s otplatom kredita na 20 i manje godina jer bi u tom slučaju mjesečna rata kredita rasla za 100 i više eura. U slučaju prosječnog građanina to znači da bi čitavu plaću izdvajao za kredit. No, niti jedna banka to neće prihvatiti koliko god jamaca taj dužnik ponudio. Analizirali smo i kako je bilo prije krize kad su cijene stanova i najma bile veće nego sada.
Prema našem izračunu, prije dvije-tri godine točka jednakosti na stanu od 65 četvornih metara iznosila je 1.660 eura po četvornom metru (s uračunatim namještajem i centralnim grijanjem) jer je tada cijena najma sličnog stana iznosila 350 eura mjesečno. Dakle, pad najma od 50 eura mjesečno koji se u međuvremenu dogodio spustio je isplativost cijene kupnje za čak 240 eura po četvornom metru. Istu kalkulaciju smo napravili i s manjim, jednosobnim stanom od 35 četvornih metara.
Točka jednakosti sadašnjeg mjesečnog najma od 250 eura nalazi se u mjesečnoj kamati koja se plati kroz 30 godina u slučaju kupnje stana po cijeni od 2.200 eura. Kako je trenutna ponuda tih stanova ispod 2.000 eura (s uključenim namještajem i centralnim grijanjem) ispada da je u slučaju manjih stanova isplativija kupnja nego najam.
Kako je bilo prije krize? Točka jednakosti bila je pri 2.640 eura po četvornom metru dok je mjesečni najam iznosio 300 eura. Dakle, i u ovom je slučaju pad najma od 50 eura prouzročio velik pad isplativosti kupnje nekretnine i to za čak 440 eura. Dođe li zbog krize do daljnjeg urušavanja standarda građana moguće je očekivati nastavak pada cijene najma, a to će ponovno staviti na kušnju one koji se premišljaju je li vrijeme da život u tuđem stanu zamjene za vlastiti dom koji će postati njihov tek kad plate zadnju ratu kredita banci. Pogledajte stranicu sa stanovima: prodaja stanova.
Izvor: limun.hr
petak, 17. rujna 2010.
Na bubnju 8356 nekretnina
Unatoč nastojanjima dužnika da pravodobno podmiruju svoje financijske obveze, kao i banaka koje im nastoje izaći u susret davanjem počeka i ostalih olakšica, određeni broj nekretnina završi u ovršnom postupku. U Očevidniku nekretnina i pokretnina pri HGK koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku 15. rujna 2010. bila su upisana 10.634 predmeta, od toga se 8356 predmeta odnosi na nekretnine koje su se prodavale u ovršnom postupku. Pri tome je aktivno 845 oglasa, aktivno znači da se odnose na nekretnine za koje će se dražbe tek održati Najam poslovnog prostora.
Od ukupnog broja najavljenih dražbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji radi se o njih devet, sedam stanova i dvije kuće. Stanovi su uglavnom u Splitu (pet) te po jedan u Trogiru i Drnišu, dok se jedna kuća, procijenjena na dva milijuna kuna, nalazi u Šestanovcu, a druga, procijenjene vrijednosti od 2,8 milijuna kuna, u Supetru. Najčešći razlog dospijevanja na bubanj jest neredovito plaćanje rata kredita, podignutog za vlastite ili potrebe neke druge osobe, uglavnom iz užeg ili šireg obiteljskog kruga prodaja stanova.
Takvi konkretni primjeri su dva stana u Splitu, koji su u postupku ovrhe zbog neredovitog otplaćivanja hipotekarnog kredita (jedan Štedionici Mediteran, a drugi Privrednoj banci Zagreb). Razlika je, međutim, što je vlasnik stana u kvartu Lokve, procijenjenog na 569.156 kuna, svoju nekretninu založio za kredit koji je po-digla druga osoba, dok je vlasnik stana na Mejama, procijenjenog na 4,2 milijuna kuna, osobno bio neredoviti platiša. Banka je ovrhu stana na Mejama pokrenula radi naplate 66.000 eura (glavnica i kamata) što je puno manje od procijenjene vrijednosti stana koji valja prodati da bi se ta potraživanja naplatila stanovi Zagreb.
Prema podacima iz Očevidnika u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji, u ovrhu su dospjeli po jedan stan, razlika je pak u broju kuća, u Dubrovačko-neretvanskoj radi se o dvjema kućama (Metković i Cavtat), a u zadarskoj županiji o četirima. U Šibensko-kninskoj županiji u postupku su dva stana i čak osam kuća. Za usporedbu, u gradu Zagrebu u postupku ovrhe aktivno je 19 stanova, vrijednosti od 217.000 do 3,2 milijuna kuna, i 15 kuća.
Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut
Od ukupnog broja najavljenih dražbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji radi se o njih devet, sedam stanova i dvije kuće. Stanovi su uglavnom u Splitu (pet) te po jedan u Trogiru i Drnišu, dok se jedna kuća, procijenjena na dva milijuna kuna, nalazi u Šestanovcu, a druga, procijenjene vrijednosti od 2,8 milijuna kuna, u Supetru. Najčešći razlog dospijevanja na bubanj jest neredovito plaćanje rata kredita, podignutog za vlastite ili potrebe neke druge osobe, uglavnom iz užeg ili šireg obiteljskog kruga prodaja stanova.
Takvi konkretni primjeri su dva stana u Splitu, koji su u postupku ovrhe zbog neredovitog otplaćivanja hipotekarnog kredita (jedan Štedionici Mediteran, a drugi Privrednoj banci Zagreb). Razlika je, međutim, što je vlasnik stana u kvartu Lokve, procijenjenog na 569.156 kuna, svoju nekretninu založio za kredit koji je po-digla druga osoba, dok je vlasnik stana na Mejama, procijenjenog na 4,2 milijuna kuna, osobno bio neredoviti platiša. Banka je ovrhu stana na Mejama pokrenula radi naplate 66.000 eura (glavnica i kamata) što je puno manje od procijenjene vrijednosti stana koji valja prodati da bi se ta potraživanja naplatila stanovi Zagreb.
Prema podacima iz Očevidnika u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji, u ovrhu su dospjeli po jedan stan, razlika je pak u broju kuća, u Dubrovačko-neretvanskoj radi se o dvjema kućama (Metković i Cavtat), a u zadarskoj županiji o četirima. U Šibensko-kninskoj županiji u postupku su dva stana i čak osam kuća. Za usporedbu, u gradu Zagrebu u postupku ovrhe aktivno je 19 stanova, vrijednosti od 217.000 do 3,2 milijuna kuna, i 15 kuća.
Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut
srijeda, 15. rujna 2010.
Teško je naći dobar stan
Početak rujna vrijeme je kad studenti kreću u intenzivnu potragu za podstanarskim stanovima. Oglasnici, agencije za nekretnine, prijatelji, izvori su preko kojih studenti traže svoje nove, privremene domove. Ažurni studenti stanove su počeli tražiti već u petom mjesecu, s time da su ih tražili od 1. rujna ili 1. listopada što je bilo nemoguće tada realizirati jer bi svaki vlasnik stan iznajmio odmah, a ne za pet mjeseci. U kolovozu i ranije su počeli zvati oni koji razmišljaju unaprijed, ali mislim da će od 15. rujna biti najveća ludnica.
Najviše se javljaju studenti iz Istre, ali i iz svih drugih dijelova Hrvatske, doznajemo od direktorice agencije za nekretnine Q-tim Petre Žuljević. Prema njezinim riječima, cijene stanova nisu se mnogo mijenjale u odnosu na prošlu godinu. Cijene se kreću od 250 do 550 eura, ali tu nema pravila. Netko će iznajmiti jednosoban stan za 500 eura, ali ako vidi da mu je frka, iznajmit će ga i za 300 eura. Što se tiče studenata, uglavnom traže stanove njih dvoje ili troje. Ako ih je dvoje, traže stan po cijeni od 250 do 400 eura. Samci traže stanove čija se cijena kreće do 250 eura, što je vrlo teško naći. Za agencije je problem u tome što takvi stanovi ni ne dođu do nas, takve stanove vlasnici sami iznajmljuju. Općenito, mislim da naši ljudi više vole iznajmiti stan studentima, nego, recimo, strancima, dodaje Žuljević ističući kako su, osim cijene najamnine, bitni i ostali troškovi poput cijene grijanja i drugih režija.
U svakom slučaju, pronaći stan koji zadovoljava sve kriterije budućeg stanara nije nimalo jednostavno. Gledajući iz pozicije iznajmljivača, problem je to što studenti otkažu stanove u šestom mjesecu, a toga u Zagrebu ili Italiji nema. Studenti tamo cijelu godinu plaćaju, možda manji iznos, ali plaćaju. Ljudi koji ne žele studentima iznajmiti stanove, ne žele to baš zbog toga jer im oni odu preko ljeta. S druge strane, nekima se to isplati, iznajmljivačima u Ičićima, Opatiji, jer oni u ljeti imaju turiste ,kaže Žuljević.
Dobar stan je teško naći. No kad netko dobro promisli, udruži se s kolegama i ispita ponudu, i taj se problem može lako riješiti. Najisplativije je da se skupi što više studenata i da iznajme što veći stan. Mislim da su studenti danas dosta komotni i izbirljivi, ali to je dobro jer ni iznajmljivači ne mogu baš sve iznajmljivati. Ako žele iznajmiti stan, neka malo ulože u njega. Ja, na primjer, ne bih mogla nekome ponuditi stan u kojem sama ne bih mogla živjeti, a ljudi stvarno svašta iznajmljuju. Sto se tiče agencija i studenata, dobro je da se studenti obrate agencijama jer će biti sigurniji, imat će ugovor, zaključuje Žuljević.
Preko agencija, oglasnika, prijatelja - stan u Rijeci trenutačno traže Ana Špelić i njezini prijatelji iz Bjelovara, studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Nas je četvero, dvije djevojke i dva dečka. Tražimo dvosoban stan s četiri ležaja, za 400 eura. Nemamo nikakve posebne želje što se veličine tiče, bitno nam je samo da ne bude baš prevelik. Prošle smo godine vidjeli stvarno svašta, prave šupe, ali i solidne stanove koji dobro izgledaju, dobro su uređeni, ali je cijena najma bila previsoka, kaže Ana. Stan ne bi trebali početi tražiti pet mjeseci unaprijed, ali ni pet dana prije početka predavanja. Bitno je ostaviti dobar dojam na vlasnike stanova i agente, loše naglasiti da ćete biti mirni, da nećete imati ljubimce. Konačna cijena se može dogovoriti sa stanodavcem, može se malo i sniziti, ali, koliko sam primijetila, cijene se uglavnom kreću između 100 i 150 eura po osobi, bez režija.
Bitno nam je da imamo perilicu za rublje, dobar štednjak i hladnjak i kvalitetno, ali ne preskupo, grijanje. Internet nije prioritet, imamo stick za laptop, Carnet preko faksa... Prošle smo godine živjeli u Lovranu, blizu faksa, ali predaleko od svih bitnih sadržaja. Zato smo ove godine odlučili naći stan u Rijeci. Počeli smo tražiti prije mjesec dana, imamo već neke stanove u užem izboru, ali ih moramo doći pogledati pa ćemo vidjeti - nastavlja Ana. Govoreći o svojim iskustvima s iznajmljivačima stanova, mlada Bjelovarčanka kaže kako činjenica da ih je četvero njezinom društvu predstavlja dodatni problem. Ljudi koji iznajmljuju stanove uglavnom traže do tri studenta, četvero im je već malo previše. Valjda misle da ćemo, ako nas je puno, stalno tulumariti, ne znam, zaključuje Ana.
Za svoju kćer Nikolinu i njezinu prijateljicu Mateu Juzbašić, brucošice na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, stan na riječkom području traži i Anto Filipović iz Županje. Stan smo počeli tražiti prije dvadesetak dana, ali ništa još nismo našli. Kako bi se smanjili troškovi, djevojke će živjeti zajedno. Tražimo stan s dvije zasebne spavaće sobe, kuhinjom i dnevnim boravkom, po mogućnosti u Iki. Međutim, tamo je problem u tome što stanodavci žele da im stan 1. srpnja bude slobodan, a ako student ne da ispite u roku, a mora se iseliti, stvaraju se veliki problemi, kaže Filipović.
Nas je četvero i tražimo dvosoban slan s četiri ležaja, za 400 eura... Prošle smo godine vidjeli stvarno svašta, prave šupe, ali i solidne stanove koji dobro izgledaju, dobro su uređeni, ali je cijena najma bila previsoka, kaže Ana Špelić iz Bjelovara. U Rijeci tražimo nešto blizu autobusne stanice za Opatiju kako ne bi gubile previše vremena na putovanje od kuće do fakulteta. Tražimo preko agencija i oglasnika, iako se u njima nalazi samo 10 posto ukupne ponude. Cijene jednosobnoga stana s dnevnim boravkom kreću se oko 250 eura, bez režija, dok dvosobni stanovi s kuhinjom i dnevnim dođu između 300 i 350 eura, plus režije. Dosta je tih stanova u jako lošem stanju, a loše je i to što 90 posto stanova nema internet, a to im bar nije problem instalirati, ionako bi ga studenti sami plaćali ističe Filipović.
U Rijeku se iz Pule uskoro vraća studentica druge godine fizioterapije na Medicinskom fakultetu Petra Josipović. Iako novi stan traži već neko vrijeme, potragu još nije okončala. Na prvoj sam godini živjela u stanu na Školjiću. Stanodavac je bio ok, nije bilo nikakvih problema, ali mi je stan bio premalen. Prije sam živjela s cimerom, plaćali smo svatko 900 kuna plus režije. Sada želim živjeti sama. Tražim prostran stan, modernije uređen, u centru grada. Cijena? Do 300, 350 eura. Mama i ja tražimo stanove preko agencija, interneta, oglasnika... Vidjele smo dosta toga, ali je većina onog što mi je bilo zanimljivo već je zauzeto otkrila nam je Petra dodavši da joj je, osim prihvatljive cijene i suvremenog uređenja, bitno i da stan ima grijanje, kuhinju, televiziju i, neizostavno, internet.
Studentsko naselje "Ivan Goran Kovačic" može primiti 628 studenata koji za domski smještaj mjesečno plaćaju 345 kuna. Natječaji su bili u sedmom mjesecu. Ovih je dana kompletirana konačna lista za starije studente, dok će ona za brucoše biti gotova najkasnije do 10. rujna. Broj predanih molbi je bio 930, kod starijih studenata, a primamo 358 djevojaka i 144 dečka. Brucoša se prijavilo 430, a primamo 90 djevojaka i 36 dečki. Useljenje za starije studente počinje 1. rujna, a za brucoše 1. listopada, iako ćemo se prilagoditi onim studentima kojima predavanja počinju već u rujnu, poput onih s Tehničkoga fakulteta, pa će oni moći doći i ranije, doznajemo od rukovoditelja objekta smještaja Ivice Lencovića.
Prema njegovim riječima, potrebno je povećanje smještajnih kapaciteta jer je potražnja za domskim smještajem jako velika. Studenti s visokim prosjekom ocjena ne uspijevaju ostvariti domski smještaj bez dodatnih bodova koje dobivaju ako imaju braću, sestre, ako su im roditelji rastavljeni ili je netko od roditelja preminuo, ako imaju mala primanja. Kroz molbe studenata primjećuje se da je recesija itekako prisutna, teško je studirati. Stvarno ne znam kako se snalaze roditelji koji djeci moraju plaćati stanarine po nekoliko stotina eura, zaključuje Lencović.
Izvor/autor: Novi list/PressCut
Najviše se javljaju studenti iz Istre, ali i iz svih drugih dijelova Hrvatske, doznajemo od direktorice agencije za nekretnine Q-tim Petre Žuljević. Prema njezinim riječima, cijene stanova nisu se mnogo mijenjale u odnosu na prošlu godinu. Cijene se kreću od 250 do 550 eura, ali tu nema pravila. Netko će iznajmiti jednosoban stan za 500 eura, ali ako vidi da mu je frka, iznajmit će ga i za 300 eura. Što se tiče studenata, uglavnom traže stanove njih dvoje ili troje. Ako ih je dvoje, traže stan po cijeni od 250 do 400 eura. Samci traže stanove čija se cijena kreće do 250 eura, što je vrlo teško naći. Za agencije je problem u tome što takvi stanovi ni ne dođu do nas, takve stanove vlasnici sami iznajmljuju. Općenito, mislim da naši ljudi više vole iznajmiti stan studentima, nego, recimo, strancima, dodaje Žuljević ističući kako su, osim cijene najamnine, bitni i ostali troškovi poput cijene grijanja i drugih režija.
U svakom slučaju, pronaći stan koji zadovoljava sve kriterije budućeg stanara nije nimalo jednostavno. Gledajući iz pozicije iznajmljivača, problem je to što studenti otkažu stanove u šestom mjesecu, a toga u Zagrebu ili Italiji nema. Studenti tamo cijelu godinu plaćaju, možda manji iznos, ali plaćaju. Ljudi koji ne žele studentima iznajmiti stanove, ne žele to baš zbog toga jer im oni odu preko ljeta. S druge strane, nekima se to isplati, iznajmljivačima u Ičićima, Opatiji, jer oni u ljeti imaju turiste ,kaže Žuljević.
Dobar stan je teško naći. No kad netko dobro promisli, udruži se s kolegama i ispita ponudu, i taj se problem može lako riješiti. Najisplativije je da se skupi što više studenata i da iznajme što veći stan. Mislim da su studenti danas dosta komotni i izbirljivi, ali to je dobro jer ni iznajmljivači ne mogu baš sve iznajmljivati. Ako žele iznajmiti stan, neka malo ulože u njega. Ja, na primjer, ne bih mogla nekome ponuditi stan u kojem sama ne bih mogla živjeti, a ljudi stvarno svašta iznajmljuju. Sto se tiče agencija i studenata, dobro je da se studenti obrate agencijama jer će biti sigurniji, imat će ugovor, zaključuje Žuljević.
Preko agencija, oglasnika, prijatelja - stan u Rijeci trenutačno traže Ana Špelić i njezini prijatelji iz Bjelovara, studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Nas je četvero, dvije djevojke i dva dečka. Tražimo dvosoban stan s četiri ležaja, za 400 eura. Nemamo nikakve posebne želje što se veličine tiče, bitno nam je samo da ne bude baš prevelik. Prošle smo godine vidjeli stvarno svašta, prave šupe, ali i solidne stanove koji dobro izgledaju, dobro su uređeni, ali je cijena najma bila previsoka, kaže Ana. Stan ne bi trebali početi tražiti pet mjeseci unaprijed, ali ni pet dana prije početka predavanja. Bitno je ostaviti dobar dojam na vlasnike stanova i agente, loše naglasiti da ćete biti mirni, da nećete imati ljubimce. Konačna cijena se može dogovoriti sa stanodavcem, može se malo i sniziti, ali, koliko sam primijetila, cijene se uglavnom kreću između 100 i 150 eura po osobi, bez režija.
Bitno nam je da imamo perilicu za rublje, dobar štednjak i hladnjak i kvalitetno, ali ne preskupo, grijanje. Internet nije prioritet, imamo stick za laptop, Carnet preko faksa... Prošle smo godine živjeli u Lovranu, blizu faksa, ali predaleko od svih bitnih sadržaja. Zato smo ove godine odlučili naći stan u Rijeci. Počeli smo tražiti prije mjesec dana, imamo već neke stanove u užem izboru, ali ih moramo doći pogledati pa ćemo vidjeti - nastavlja Ana. Govoreći o svojim iskustvima s iznajmljivačima stanova, mlada Bjelovarčanka kaže kako činjenica da ih je četvero njezinom društvu predstavlja dodatni problem. Ljudi koji iznajmljuju stanove uglavnom traže do tri studenta, četvero im je već malo previše. Valjda misle da ćemo, ako nas je puno, stalno tulumariti, ne znam, zaključuje Ana.
Za svoju kćer Nikolinu i njezinu prijateljicu Mateu Juzbašić, brucošice na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, stan na riječkom području traži i Anto Filipović iz Županje. Stan smo počeli tražiti prije dvadesetak dana, ali ništa još nismo našli. Kako bi se smanjili troškovi, djevojke će živjeti zajedno. Tražimo stan s dvije zasebne spavaće sobe, kuhinjom i dnevnim boravkom, po mogućnosti u Iki. Međutim, tamo je problem u tome što stanodavci žele da im stan 1. srpnja bude slobodan, a ako student ne da ispite u roku, a mora se iseliti, stvaraju se veliki problemi, kaže Filipović.
Nas je četvero i tražimo dvosoban slan s četiri ležaja, za 400 eura... Prošle smo godine vidjeli stvarno svašta, prave šupe, ali i solidne stanove koji dobro izgledaju, dobro su uređeni, ali je cijena najma bila previsoka, kaže Ana Špelić iz Bjelovara. U Rijeci tražimo nešto blizu autobusne stanice za Opatiju kako ne bi gubile previše vremena na putovanje od kuće do fakulteta. Tražimo preko agencija i oglasnika, iako se u njima nalazi samo 10 posto ukupne ponude. Cijene jednosobnoga stana s dnevnim boravkom kreću se oko 250 eura, bez režija, dok dvosobni stanovi s kuhinjom i dnevnim dođu između 300 i 350 eura, plus režije. Dosta je tih stanova u jako lošem stanju, a loše je i to što 90 posto stanova nema internet, a to im bar nije problem instalirati, ionako bi ga studenti sami plaćali ističe Filipović.
U Rijeku se iz Pule uskoro vraća studentica druge godine fizioterapije na Medicinskom fakultetu Petra Josipović. Iako novi stan traži već neko vrijeme, potragu još nije okončala. Na prvoj sam godini živjela u stanu na Školjiću. Stanodavac je bio ok, nije bilo nikakvih problema, ali mi je stan bio premalen. Prije sam živjela s cimerom, plaćali smo svatko 900 kuna plus režije. Sada želim živjeti sama. Tražim prostran stan, modernije uređen, u centru grada. Cijena? Do 300, 350 eura. Mama i ja tražimo stanove preko agencija, interneta, oglasnika... Vidjele smo dosta toga, ali je većina onog što mi je bilo zanimljivo već je zauzeto otkrila nam je Petra dodavši da joj je, osim prihvatljive cijene i suvremenog uređenja, bitno i da stan ima grijanje, kuhinju, televiziju i, neizostavno, internet.
Studentsko naselje "Ivan Goran Kovačic" može primiti 628 studenata koji za domski smještaj mjesečno plaćaju 345 kuna. Natječaji su bili u sedmom mjesecu. Ovih je dana kompletirana konačna lista za starije studente, dok će ona za brucoše biti gotova najkasnije do 10. rujna. Broj predanih molbi je bio 930, kod starijih studenata, a primamo 358 djevojaka i 144 dečka. Brucoša se prijavilo 430, a primamo 90 djevojaka i 36 dečki. Useljenje za starije studente počinje 1. rujna, a za brucoše 1. listopada, iako ćemo se prilagoditi onim studentima kojima predavanja počinju već u rujnu, poput onih s Tehničkoga fakulteta, pa će oni moći doći i ranije, doznajemo od rukovoditelja objekta smještaja Ivice Lencovića.
Prema njegovim riječima, potrebno je povećanje smještajnih kapaciteta jer je potražnja za domskim smještajem jako velika. Studenti s visokim prosjekom ocjena ne uspijevaju ostvariti domski smještaj bez dodatnih bodova koje dobivaju ako imaju braću, sestre, ako su im roditelji rastavljeni ili je netko od roditelja preminuo, ako imaju mala primanja. Kroz molbe studenata primjećuje se da je recesija itekako prisutna, teško je studirati. Stvarno ne znam kako se snalaze roditelji koji djeci moraju plaćati stanarine po nekoliko stotina eura, zaključuje Lencović.
Izvor/autor: Novi list/PressCut
utorak, 14. rujna 2010.
Prodaje se prvih 30 gradskih stanova
Grad Zagreb kreće u prodaju prvih 30 od ukupno 2000 gradskih stanova, i to po cijeni od 1000 do najviše 2000 eura za četvorni metar. Procjenje se da će se samo od prodaje prvih 30 stanova u gradski budžet sliti 20 milijuna kuna. Stanovi koji se prodaju nalaze se u centru odnosno Klaićevoj ulici, zatim na Vrbanima, u Gajnicama, na Kozarčevu vijencu, Laništu te, među ostalim, u Brezovičkoj cesti i Ulici grada Chicaga. Zaštićeni najmoprimci imaju pravo prvokupa. Uz 30 gradskih stanova prodaju se i tri poslovna prostora i 8 garaža. Naime, tri godine nakon što je najavljena prodaja 2000 gradskih stanova, poslovnih prostora, garaža i garažnih mjesta, gradonačelnik Milan Bandić uputio je u Gradsku skupštinu odluku o prodaji 41 nekretnine apartmani na moru
Prodaja vrijedne gradske imovine najavljena je još 2007. godine, ali do danas nisu prodani nijedan stan, poslovni prostor, garaža ili garažno mjesto jer su gradski zastupnici kritizirali što Grad za više od 90 posto stanova nije gruntovno uknjižio svoje vlasništvo. Prema evidenciji na dan 31. prosinca 2009. godine Grad je upravljao s ukupno 10.239 stanova, od kojih je 1184 u najmu Zagrebačkog holdinga, te 3640 poslovnih prostora, garaža i garažnih mjesta. Garaže se nalaze u Brazilskoj ulici i Kerestinečkih žrtava, a poslovni prostori u Brazilskoj i Gavellinoj. Najniža početna cijena stana u Zvonimirovoj iznosi 340.392 kune, a najviša 1,024.831 kuna u Ulici Lavoslava Ružičke. No, ono stoje zastupnike dodatno zabrinjavalo je podatak da se čak 2138 stanova koristi bez pravne osnove prodaja stanova
Od ukupno 30 stanova Bandić je predložio prodaju osam nekretnina čije vlasništvo nije čisto, odnosno nije upisano u gruntovnicu, pa je pitanje hoće li zastupnici to prihvatiti. Početne cijene stanova, koji će se prodavati po tržišnoj cijeni temeljem javnog natječaja, odredilo je Ministarstvo financija, a pristigle ponude otvarat će Povjerenstvo za prodaju gradskih stanova, poslovnih prostora. Tko ponudi veći iznos - pobijedit će na natječaju. Iako dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukićević, koja je na čelu Povjerenstva, ističe kako je Pero Kovačević: Da stanovima upravlja sposobna vlast dobili bismo i novac od najma teško procijeniti koliko će Grad zaraditi prodajom stanova, riječ je o najmanje 20 milijuna kuna. Pero Kovačević, bivši gradski zastupnik, pak ističe ka ko bi Grad mogao i više uprihoditi, i to kad bi prodavao i ostale nekretnine, nepredviđene za prodaju poslovni prostor
Odugovlačenje prodaje stanova k odraz je nesavjesnog gospodarenja i lošeg upravljanja Gradom. Da ovim nekretninama upravlja sposobna gradska vlast ili dobar poduzetnik, on bi mjesečno uprihodio samo od najma najmanje 300 eura po stanu. Ovako još Grad plaća pričuvu i komunalnu naknadu. Od ukupno 10.000 stanova, kad bi ih 4000 bilo namijenjeno za socijalne potrebe, ostalo bi 6000 stanova na kojima bi se mjesečno moglo uprihoditi dva milijuna eura, odnosno 24 milijuna eura godišnje, kaže Kovačević.
Odluku o prodaji prvih 30 stanova još mora prihvatiti i Gradska skupština. Boris Šprem, predsjednik Skupštine, ističe da još nije vidio odluku pa ne može ništa komentirati na tu temu.. Cijeli projekt vodi Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, a Jelena Pavičić Vukičević ističe daje Povjerenstvo zaduženo za otvaranje ponuda pristiglih na natječaj i predlaganje gradonačelniku i Skupštini izbor najpovoljnijeg ponuditelja za svaku pojedinu nekretninu. No, prihvati li Skupština tu odluku, pitanje je hoće li biti zainteresiranih kupaca.
Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut
Prodaja vrijedne gradske imovine najavljena je još 2007. godine, ali do danas nisu prodani nijedan stan, poslovni prostor, garaža ili garažno mjesto jer su gradski zastupnici kritizirali što Grad za više od 90 posto stanova nije gruntovno uknjižio svoje vlasništvo. Prema evidenciji na dan 31. prosinca 2009. godine Grad je upravljao s ukupno 10.239 stanova, od kojih je 1184 u najmu Zagrebačkog holdinga, te 3640 poslovnih prostora, garaža i garažnih mjesta. Garaže se nalaze u Brazilskoj ulici i Kerestinečkih žrtava, a poslovni prostori u Brazilskoj i Gavellinoj. Najniža početna cijena stana u Zvonimirovoj iznosi 340.392 kune, a najviša 1,024.831 kuna u Ulici Lavoslava Ružičke. No, ono stoje zastupnike dodatno zabrinjavalo je podatak da se čak 2138 stanova koristi bez pravne osnove prodaja stanova
Od ukupno 30 stanova Bandić je predložio prodaju osam nekretnina čije vlasništvo nije čisto, odnosno nije upisano u gruntovnicu, pa je pitanje hoće li zastupnici to prihvatiti. Početne cijene stanova, koji će se prodavati po tržišnoj cijeni temeljem javnog natječaja, odredilo je Ministarstvo financija, a pristigle ponude otvarat će Povjerenstvo za prodaju gradskih stanova, poslovnih prostora. Tko ponudi veći iznos - pobijedit će na natječaju. Iako dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukićević, koja je na čelu Povjerenstva, ističe kako je Pero Kovačević: Da stanovima upravlja sposobna vlast dobili bismo i novac od najma teško procijeniti koliko će Grad zaraditi prodajom stanova, riječ je o najmanje 20 milijuna kuna. Pero Kovačević, bivši gradski zastupnik, pak ističe ka ko bi Grad mogao i više uprihoditi, i to kad bi prodavao i ostale nekretnine, nepredviđene za prodaju poslovni prostor
Odugovlačenje prodaje stanova k odraz je nesavjesnog gospodarenja i lošeg upravljanja Gradom. Da ovim nekretninama upravlja sposobna gradska vlast ili dobar poduzetnik, on bi mjesečno uprihodio samo od najma najmanje 300 eura po stanu. Ovako još Grad plaća pričuvu i komunalnu naknadu. Od ukupno 10.000 stanova, kad bi ih 4000 bilo namijenjeno za socijalne potrebe, ostalo bi 6000 stanova na kojima bi se mjesečno moglo uprihoditi dva milijuna eura, odnosno 24 milijuna eura godišnje, kaže Kovačević.
Odluku o prodaji prvih 30 stanova još mora prihvatiti i Gradska skupština. Boris Šprem, predsjednik Skupštine, ističe da još nije vidio odluku pa ne može ništa komentirati na tu temu.. Cijeli projekt vodi Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, a Jelena Pavičić Vukičević ističe daje Povjerenstvo zaduženo za otvaranje ponuda pristiglih na natječaj i predlaganje gradonačelniku i Skupštini izbor najpovoljnijeg ponuditelja za svaku pojedinu nekretninu. No, prihvati li Skupština tu odluku, pitanje je hoće li biti zainteresiranih kupaca.
Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut
Pretplati se na:
Postovi (Atom)