Istraživanje Maruške Vizek s Ekonomskog instituta pokazalo je da na cijene stanova u Hrvatskoj, slično kao i u drugim poslijetranzicijskim zemljama, više utječu faktori kao što su dostupnost kredita nego realna ekonomska mogućnost kupnje stanova koja proizilazi iz prihoda stanovništva, kako je to u razvijenijim europskim zemljama.
Zaključci do kojih je došla znanstvena suradnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu u svojem istraživanju o kratkoročnim i dugoročnim utjecajima na cijene stanova i kuća u četiri posttranzicijske zemlje (Bugarska, Hrvatska, Češka i Estonija) te u tri razvijene članice Europske unije (Irska, Španjolska i Velika Britanija) ukazuju kako interveniranje na tržištu stanova, poput najnovijeg plana Vlade, dugoročno ne može biti korisno za tržište nego, štoviše, može uzrokovati izrazito negativne posljedice.
Naime, formiranje cijena stanova na tržištima posttranzicijskih zemalja više nalikuje formiranju cijena nekretnina u SAD-u, gdje je zbog sloma nekretninskog tržišta počela globalna ekonomska kriza, nego formiranju cijena stanova na uređenim tržištima zapadnoeuropskih zemalja. Njezin rad Kratkoročne i dugoročne odrednice cijena nekretnina u istočnoj i zapadnoj Europi objavljen je u časopisu Privredna kretanja i ekonomska politika. Cilj istraživanja bilo je, kako navodi autorica, pronaći sličnosti i razlike u onome što utječe na cijenu nekretnina u razvijenim i poslijetranzicijskim zemljama.
Cijena nekretnina odnosno njihov utjecaja na makroekonomska kretanja postali su posljednjih godina sve zanimljiviji zbog uloge koju je stambeno tržište odigralo u pokretanju globalne ekonomske krize. S tom krizom znatno je pojačan interes za analizu utjecaja cijena nekretnina na ekonomiju zemalja, ali i na opće gospodarske perspektive. Poseban se interes iskazuje za analizu tog utjecaja u zemljama srednje i istočne Europe, odnosno posttranzicijske zemlje jer takvih istraživanja u tim zemljama prije nije bilo, kao ni pouzdane statistike o tržištima nekretnina.
U zemljama zapadne Europe i prije je bilo različitih analiza o tržištu nekretnina i ukupnim gospodarskim kretanjima. Svih je osam zemalja zabilježilo intenzivan rast cijena nekretnina u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća i u prvoj polovini ovog desetljeća. Osim neujednačena rasta cijena nekretnina, istraživanje je pokazalo kako je slična prilagodba cijena nekretnina u zemljama srednje i istočne Europe kao u SAD-u. U zapadnoeuropskim zemljama prilagodba je uzrokovana drukčijim faktorima, odnosno vezana je uz ukupna ekonomska kretanja.
Cijene nekretnina odražavaju kretanje makroekonomskih čimbenika, ali neprilagođenost cijena nekretnina u posttranzicijskim zemljama ekonomskim kretanjima može pogodavati eksploziji cijena nekretnina u tranzicijskim zemljama i SAD-u. Osnovni zaključci istraživanja Maruške Vizek su da u dugom roku promjene kamatnih stopa uzrokuju promjene u kretanju cijena nekretnina u obje grupe zemalja, a promjene dohotka značajne su samo u zemljama zapadne Europe. Dohodak i promjena kamatnih stopa utječu i kratkoročno na cijene nekretnina, a uz njih u obje grupe zemalja djeluju promjene u građevinskoj aktivnosti.
Uvjeti stambenog kreditiranja također utječu na cijene nekretnina, ali njihov utjecaj na cijene mnogo je izraženiji u zemljama istočne Europe. Dugoročno na cijene nekretnina u razvijenijim zemaljama više utječu uvjeti na financijskom tržištu negoli kretanja prihoda. Ukazuje to da u zapadno-europskim zemljama bitnu ulogu u formiranju cijena imaju drukčiji faktori nego u postranzicijskim zemljama. Osim prihoda i kamatnih stopa, na cijenu nekretnina u razvijenim zemalja utjecali su i uvjeti financiranja, troškovi gradnje, nezaposlenost, inflacija, veličina stambenog fonda na tržištu, cijena dionica...
Za razliku od razvijenijih zemalja, na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama utjecalo je manje faktora. Prema prvoj analizi u faktorima utjecaja na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama iz 2007. godine kao najvažniji faktori koji utječu na formiranje cijena stambenih nekretnina izdvajaju se BDP po stanovniku, realne kamatne stope, demografska kretanja u odnosu na razvijenost stambenog tržišta te uvjeti financiranja kupnje stanova.
Izvor: limun.hr
Nema komentara:
Objavi komentar